FAQ

1. Šta su to prvi, drugi i treći stub penzijskog osiguranja?

Prvi stub je obavezno državno penzijsko osiguranje, odnosno sistem međugeneracijske solidarnosti. Zasniva na principu tekućeg finansiranja. Uplaćeni doprinosi u PIO fond (na teret poslodavca i zaposlenih) isplaćuju se u vidu penzija sadašnjim penzionerima.

Drugi stub je obavezno dopunsko penzijsko osiguranje koje se odnosi samo na zaposlene, takozvane “privatne penzije” a koje administriraju privatni penzijski fondovi. Ono funkcioniše tako što se zakonom odredi da se dio procenta obaveznih doprinosa namijenjenih za finansiranje prvog stuba (državni penzijski fond) usmjeri u drugi, tako da zaposleni ostvaruju pravo na dvije penzije, državnu iz prvog i privatnu iz drugog stuba.

Treći stub je dobrovoljno dopunsko penzijsko osiguranje, namijenjeno svim građanima, bez obzira da li su zaposleni ili ne, da li imaju redovne prihode, studiraju, bave se samostalnom djelatnošću, itd. Oni izdvajaju dodatne penzijske doprinose na lične račune koje kasnije koriste kao dodatne prihode u penziji.

2. Kakvi tipovi dobrovoljnih penzijskih fondova postoje i koliko ima dobrovoljnih penzijskih fondova u Republici Srpkoj?


Dobrovoljni penzijski fond može biti organizovan kao otvoreni (otvoreni dobrovoljni penzijski fond) i zatvoreni (zatvoreni dobrovoljni penzijski fond).

Otvoreni dobrovoljni penzijski fond prihvata zahtjev za članstvo od domaćeg ili stranog punoljetnog fizičkog lica koje ima interes za učlanjenje u otvoreni dobrovoljni penzijski fond.

Zatvoreni dobrovoljni penzijski fond prihvata zahtjeve za članstvo samo od lica koja su zaposlena kod poslodavca ili su članovi sindikata ili drugog udruženja samostalnih djelatnosti koji su organizator zatvorenog dobrovoljnog penzijskog fonda.

Za sada u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, osim Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda, ne postoje dobrovoljni penzijski fondovi.

3. Kakva je razlika između obaveznog (državnog) penzijskog osiguranja i dobrovoljnog (privatnog)?

Kako i ime implicira, uplate u treći stub penzijskog osiguranja su dobrovoljne, dok je uplata doprinosa u prvi stub obavezna i definisana zakonskim propisima, kao odeđeni procenat bruto plate zaposlenih.

Uplate u prvi stub predstavljaju osnovu za isplatu tekućih penzija, te će sadašnji zaposleni iz ovog stuba primati penzije u visini koja će zavisti od budućih uplata zaposlenih kada onu budu penzioneri, dok se uplate u treći stub akumuliraju na ličnom računu svakog člana fonda a te isplate zavise isključivo od uplaćenih iznosa od strane članova fonda, dužine perioda akumulacije i prinosa ostvarenih na ta sredstva.

Uplate u treći stub su dobrovoljne, fleksibilne kako iznosom tako i periodom uplate i predstavljaju ličnu imovinu člana fonda.

4. Zašto dobrovoljna penzija, a ne neka druga vrsta životnog osiguranja?

Osnovna funkcija životnog osiguranja je osiguranje od rizika, dok je štednja tek sporedna, za razliku od privatne penzije čija je namjera, prije svega – štednja za budućnost. U tom smislu, privatna penzija znači odgovornost prema sebi, a posredno i svojoj porodici u smislu lične finansijske nezavisnosti, a životno osiguranje odgovornost prema porodici.

Važna razlika između privatnih penzija i životnog osiguranja je i fleksibinost programa DPF, pošto svi članovi penzijskih fondova mogu sami da kreiraju dinamiku uplata i mijenjaju iznose. Takođe, kod penzijskih fondova nema nikakavih penala, kao što je to slučaj u životnim osiguranju ukoliko se prestane sa uplaćivanjem. Kod privatnih penzija postoje i poreske olakšice za poslodavce na određeni uplaćeni iznos (do 1200 KM godišnje/100 KM mjesečno).

5. Evropski dobrovoljni penzijski fond – ko, šta, gdje, zašto?

Duži period je postojala inicijativa i pregovori između Društva za upravljanje PREF-om, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Skupne Pokojninske družbe dd iz Ljubljane (Skupna dd) za zajedničko osnivanje Društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom u Republiki Srbskoj.

U julu 2016. godine definisana je konačna lista uslova kojim su usaglašeni osnovni elementi ovog projekta. Između ostalog, definisano je da će iznos osnovnog kapitala iznositi 4.400.000 KM, usaglašena je struktura vlasništva prema kojoj će EBRD imati 33% udjela (16,5% EBRD i 16,5% ENEF - Fond za razvoj preduzeća kojim upravlja EBRD), Penzijski rezervni fond – PREF 33% udjela i Skupna dd 34%.

Na osnivačkoj skupšini su usvojeni osnovni akti neophodi za uspostavljanje Društva, te je završeno i imenovanje svih ključnih osoba za uspostavljanje menadžmenta Društva. Društvo za upravljanje kao organe ima Upravni odbor, koji se sastoji od tri člana, pri čemu svaka od strana osnivača delegira po jednog člana (Skupna, PREF I EBRD), i sve važne odluke se donose uz saglasnosti sva tri člana. Svakodnevnim upravljanjem u Društvu će se baviti Izvršni odbor društva koji prema imenovanju sa osnivačke skupštien čine direktor Tomaž Završnik (koji na ovo mjesto dolazi sa pozicije ovlaštenika/pomoćnika Uprave u Skupni d.d. i izvršni direktor Gordana Drobnjak (tadašnji izvršni direktor Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom Republike Srpske).

Misija Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda je da bude partner od povjerenja i pojedincima i poslodavcima, koji će na odgovoran način upravljati povjerenim sredstvima do trenutka isplate sačuvanog novca.

6. Ko sve može da bude član Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda?

Članstvo u fondu je izuzetno pristupačno u smislu da bilo koje domaće ili strano punoljetno fizičko lice koje ima interes za učlanjenje u dobrovoljni penzijski fond to može učiniti, bilo neposrednim učlanjenjem ili preko organizatora (najčešće poslodavca).

7. Ko i za koga može uplaćivati doprinose u Evropski dobrovoljni penzijski fond?

Član fonda (uplatilac) može biti svako domaće i strano punoljetno lice, a uplate može da vrši poslodavac za zaposlenog ili fizičko lice, direktno za sebe. Društveno odgovorni poslodavci uplaćuju maksimalnu premiju do iznosa dozvoljene za poreske olakšice (iskustvo iz Slovenije). Moguća situacija je i da poslodavac uplaćuje određeni iznos i na taj način “otvori vrata” radnicima, kako bi i oni izvšili samostalne uplate, ukoliko to žele.

8. Da li je privatna penzija povezana sa radnim stažom pojedinca?

Prednost privatne penzije je između ostalog i što je dostupna svima bez obzira na formalni radni staž, te s njim nije povezana, već zavisi od dužine perioda uplaćivanja u dobrovoljni penzijski fond.

9. Šta se dešava ukoliko pojedinac promijeni radno mjesto (poslodavca)?

Novac ostaje na ličnom računu radnika/pojedinca i kada on promijeni radno mjesto/poslodavca. Ako on ima ugovoreno dobrovoljno penzijsko osiguranje (kolektivna shema) onda sve ide dalje na isti račun, ako ne može da uplaćuje kao fizičko lice (individualna shema).

10. Da li uvijek mora biti uplaćivana ista, unaprijed dogovorena suma?



Ne, nije neophodno svakog meseca uplaćivati istu sumu.

11. Ko određuje iznos doprinosa i koja je dinamika uplata?

Iznos doprinosa je svar dogovora poslodavca i sindikata, odnosno predstavnika radnika.

Dinamika uplata je obično mjesečna, ali je to stvar dogovora, te se može definisati i drugačije ukoliko to odgovara uplatiocima doprinosa. U opciji su i kvartalne, polugodišnje ili godišnje uplate.

12. Šta ako klijent nije u mogućnosti ili više ne želi da uplaćuje sredstva u privatni fond?

Jednostavno prestane sa uplatama i nema nikakvih posljedica i penala osim tih da nema više priliva na njegov lični račun. Akumulirana sredstva će biti utoliko manja ukoliko se sa uplatama prestane. Ipak, ako prekinete sa uplatama, novac i dalje radi za vas i dalje se investira i Vi na kraju, kada riješite da koristite dopunsku penziju, dobijate kvalitetnu štednju.

13. Koliko novca mogu uštedjeti?

Akumulirana suma zavisi od:
  • Koliko godina se uplaćuje doprinos u dobrovoljni penzijski fond;
  • Koliki iznos se mjesečno uplaćuje;
  • Koliki prinos ostvaruje dobrovoljni penzijski fond.

    Penzija zavisi od:
  • Iznosa akumulirane sume;
  • Starosne dobi prilikom penzionisanja;
  • Tablice smrtnosti – prosječno trajanje života.


Kalkulator – Izračun

14. Kada počinje isplata i kako teče / kada i na koji način se mogu podići sredstva?

Pravo raspolaganja novca stiče se sa napunjenih 58 godina života ili sa napunjenih 53 godine života i najmanje 5 godina akumuliranja (uplata). Povlačenje novca mora da počne najkasnije sa napunjenih 70 godina života.

Sredstva će biti moguće povući u jednokratnom iznosu u specijalnim okolnostima i uslovima definisanim Ugovorom, ili u vidu programirane isplate u obliku doživotne penzijske rente.

15. Da li se akumulirana sredstva na ličnom računu u dobrovoljnom penzionom fondu mogu nasljeđivati

Da, ali samo u slučaju smrti osiguranika.

16. Šta ako korisnik fonda premine prije penzionisanja?

Za razliku od uplata doprinosa u prvi stub penzijskog osiguranja, uplate u dobrovoljni fond su imovina člana, te ukoliko član fonda premine –akumulirani iznos se nasljeđuje na isti način kao i bilo koja druga imovina tog pojedinca.

17. Kako se uplaćeni doprinosi investiraju?

Ulaganja sredstava dobrovoljnih penzijskih fondova su i u svijetu, a takve su zakonske odredbe i kod nas, među najregulisanijim tipovima ulaganja. Kako je ovdje riječ o sredstvima koja predstavljaju dodatnu penziju za članove fonda, politika investiranja je konzervativna i koncentrisana na ulaganja u najkvalitetnije hartije od vrijednosti. Kako je rok ulaganja dug, akcenat je na sigurnosti ulaganja kroz kvalitetan portfelj, a ne na ostvarivanju prinosa kroz ulaganja koja mogu nositi i veće nivoe rizika investiranja.
Propisi definišu da se do 80% sredstava može ulagati u dužničke hartije emitovane ili garantovane od domaćih organa vlasti (entitetski ili nivo BiH), a do 40% se može ulagati u visokokvalitetne hartije od vrijednosti iz država članica Evropske unije, OECD-a i CEFT-e, dok se u bankarske depozite može uložiti do 20% imovine fonda.

18. Da li postoji rizik od gubitka uplaćenog novca?

Da.

Ne postoji ulaganje koje se po definiciji može smatrati kao bezrizično, bilo da je riječ o ulaganju u nekretnine, fondove, banke, životna osiguranja, umjetnine ili druge generalno prihvaćene investicione opcije.

U zavisnosti od namjene ulaganja, zavisi i očekivani rizik i prinos istog.

Ulaganja u penzije se smatraju ulaganjima sa kojima se preuzimaju izuzetno niski rizici invesiranja, jer je njihov značaj veliki ne samo za pojedince koji su članovi fondova, već i za države koje su odgovorne za ukupnu socijalnu politiku. U skladu s tim, država je preko regulatora zadužena, što i čini propisivanjem regulative u vezi sa dozvoljenim ulaganjem i nadzorom, da obezbijedi što veću sigurnost i stabilnost ulaganja u penzijske fondove. Takođe, uslovi za obavljanje poslova upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondovima su definisani na način da samo finansijske institucije koja imaju dobru reputaciju mogu biti osnivači društava za upravljanje. U skladu sa ovim definisana je i vlasnička struktura EPF-a, u kojoj su podjednako zastupljeni osnivači sa dugogodišnjim iskustvom iz ove oblasti (Skupna dd), jedan od najvećih lokalnih fondova (PREF) i jedna od najvećih međunarodno poznatih finnasijskih institucija (EBRD).

19. Da li postoje neke poreske olakšice za uplatioce?

Da, postoje poreske olakšice za poslodavce. Poslodavac ima oslobađanje i umanjenje od poreza i doprinosa za uplate na račun zaposlenih u dobrovoljni penzijski fond do iznosa od 1.200 KM godišnje (100 KM mjesečno) i to na osnovu Zakona o doprinosima (“Na prihode od penzijskog doprinona do 1.200 KM godišnje isplačene obvezniku doprinosa od uplatioca doprinosa, u skladu sa zakonom kojim se uređuju dobrovoljni penzijski fondovi u RS ne plaćaju se doprinosi;”) i Zakona o porezu na dohodak (“Poreska osnovica se umanjuje za iznos uplaćenog penzijskog doprinosa za dobrovoljno penzijsko osiguranje do iznosa od 1.200 KM godišnje;”).

20. Koji je najmanji, a koji najveći iznos koji može biti uplaćen?

Najmanji iznos koji može biti uplaćen je 10,00 KM. Ograničenja u vezi maksimalnog iznosa uplate ne postoje. Postoji samo ograničenje od maksimalne poreske olakšice mjesečno.

21. Šta je kastodi banka?

Kastodi banka je banka koja čuva imovinu dobrovoljnog penzijskog fonda, vodi račun dobrovoljnog penzijskog fonda i obavlja druge kastodi usluge za račun dobrovoljnog penzijskog fonda. U pogledu sredstava dobrovoljnog penzijskog fonda postupa samo po nalozima društva za upravljanje koji su u skladu sa Zakonom, prospektom i drugim aktima dobrovoljnog penzijskog fonda. Imovina dobrovoljnog penzijskog fonda obavezno se vodi na račnu kod kastodi banke.




Ukoliko imate još neko pitanje, koje se ne nalazi na našoj listi često postavljanih pitanja, obratite nam se na office@epf.ba ili putem besplatne info linije 0080 50 110.