Dobrovoljno dodatno penzijsko osiguranje prilika i za poslodavce i za zaposlene u Republici Srpskoj

Banja Luka, 24.01.2018

Iskustvo iz Slovenije, kredibilitet EBRD-a i podrška PREF-a garant su uspjeha sistema dobrovoljnog penzijskog osiguranja u Republici Srpskoj 

Gospodine Završnik, bili ste jedan od aktera u procesu osnivanja dobrovoljnog penzijskog osguranja u Sloveniji, još 2001. godine. Imajući u vidu iskustvo koje posjedujete, kakav je vaš pogled na prilike u Republici Srpskoj kada je u pitanju prvi doborovoljni penzijski fond? 

Situacija je slična kao što je bila u Sloveniji prije nekih 18 godina. U početku je bilo mnogo skeptika, mogu slobodno reći i nepovjerenja prema ovom načinu štednje. Ipak, ovaj način obezbjeđivanja sredstava za treće doba je u Zapadnoj Evropi, kao i u većini zemalja Jugoistočne Evrope, već dugi niz godina ustaljena praksa. Da bi sistem tekućeg finansiranja penzija, odnosno prvi stub penzijskog osiguranja, odnosno obavezno penzijsko osiguranje funkcionisalo, potrebno je da je da imamo najmanje tri radnika na jednog penzionera, odnosno da je taj odnos 3:1. Republika Srpska, prema podacima fonda PIO, 2017. godinu završila je sa odnosom 1,16 radnika naspram 1 penzionera (1,16:1). Postavlja se pitanje da li imamo dovoljno povjerenja u ovakav način finansiranja i isplate penzija, ili ćemo ipak stvar uzeti u svoje ruke i o dodatnim prihodima u starosti misliti i djelovati već danas. 

Na koji način funkcioniše dobrovoljno dodatno penzijsko osiguranje?

Svako punoljetno fizičko lice može postati član Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda i to na dva načina – preko poslodavca, ukoliko je lice zaposleno i individualno, bez obzira da li je lice zaposleno ili ne. Minimalni iznos uplate je 10 KM. Mi svakako ističemo prednosti članstva preko poslodavca - Zakonom o doprinosima Republike Srpske i Zakonom o porezu na dohodak Republike Srpske uplate do 100,00 KM mjesečno, odnosno do 1200 KM godišnje, oslobođene su doprinosa. To je osnov po kojem se ostvaruje poresko umanjenje. Na taj način poslodavac na najpovoljniji način ima priliku za dodatnu stimulaciju radnika. Zaposleni imaju mogućnost da sufinansiraju uplatu sa poslodavcem iz svoje bruto plate.

U slučaju individualnog članstva, zaposlena lica imaju mogućnost da od svoje bruto plate samostalno finansiraju premiju, odnosno iznos uplate, ali i da navedu poslodavca kao obveznika uplate, kako bi ostvarili pravo na poresko umanjenje. Nezaposlena lica takođe mogu pristupiti fondu, ona ostvaruju prinos Fonda, ali ne i poreske olakšice.

Svaki račun u fondu je individualni račun pojedinca, bez obzira na način na koji je lice pristupilo Fondu (preko poslodavca ili individualno), ali i bez obzira na promjenu radnog mjesta, odnosno poslodavca. Pojedinac sam odlučuje na koji način će biti izvršena isplata, da li u jednokratnom iznosu u specijalnim okolnostima i uslovima definisanim Ugovorom, ili u vidu programirane isplate u obliku doživotne penzijske rente. Isplate mogu početi sa navršenih 58 godina, ili sa napunjenih 53 godine života i najmanje 5 godina akumuliranja (uplata). Povlačenje novca mora da počne najkasnije sa napunjenih 70 godina života. 

Ključne razlike između proizvoda koje nudi EPF i drugi oblici štednje i osiguranja u Republici Srpskoj su poreske olakšice i dobrovoljni karakter. Šta to znači na praktičnom primjeru?

Na praktičnom primjeru to znači da ukoliko poslodavac i zaposleni odluče da podjednakim iznosom finansiraju uplatu i ukoliko je taj iznos npr. mjesečno ukupno 56 KM, poslodavac će uplaćivati 28 KM, zaposleni će ostvariti poresko umanjenje i terećenje njegove plate će iznositi 18,10 KM, a poresko umanjenje, koje takođe ide na račun zaposlenog, u ovom slučaju iznosi 9,90 KM. Prema procjenama, sa ovim iznosima i realnim minimalnim očekivanim godišnjim prinosima fonda, pojedinac bi na svom računu, nakon 30 godina štednje – mogao imati 31 792 KM. Kao što sam već spomenuo, pojedinac sam odlučuje na koji način će biti izvršena isplata. 

Kompletan intervju možete pročitati na portalu Capital.ba (http://www.capital.ba/dobrovoljno-penzijsko-osiguranje-prilika-za-direktore-i-radnike-u-rs/)