Izgovori zbog kojih ne štedite za penziju (I dio)

Banja Luka, 20.08.2018

Postoje mnogi razlozi zbog kojih se razmišljanje o penziji nalazi na dnu ljestvice prioriteta, bilo da je riječ o nama dobro poznatom pristupu „sutra ćemo“ ili „lako ćemo“ ili su ljudi jednostavno previše frustrirani pričom o visini trenutnih penzija. Budući da su nama penzije izuzetno važne, donosimo najčešće izgovore koje ljudi pružaju kako se ne bi bavili pitanjem svoje penzije, ali i odgovore na iste.

1.       Želim da uživam danas. Sutra me može udariti autobus.

Ukoliko imate 30 godina, vaš očekivani životni vijek je oko 80 godina. Naravno, uvijek postoji šansa da se nešto loše može dogoditi prije nego što dostignete godine za penzionisanje, ali je najvjerovatnije da ćete bar nekoliko godina svog života provesti kao penzioner. Stanje obaveznog penzijskog osiguranja i penzija iz „državnog“ fonda je takvo da će se izdvajanja iz njega, u narednim decenijama, sve više smanjivati, te bi to trebalo biti dovoljno dobar razlog da imate privatnu štednju za penziju. Ukoliko se nešto loše zaista dogodi prije nego što dođete u godine za penzionisanje, novac ušteđen za penziju mogu koristiti vaši nasljednici.

2.       Premlad/a sam da bih razmišljao/la o penziji.

Jednom kada počnete da radite, nije prerano da razmišljate o penzionisanju. Što ranije počnete da štedite, bićete u prilici da do trenutka penzionisanja uštedite više novca. Tako dajete vašim sredstvima više vremena da rastu kapitalizacijom. Takođe, što ranije počnete štedjeti za penziju, možete sebi priuštiti i da se ranije penzionišete, tj. da ranije prestanete aktivno da radite, i prije odlaska u klasičnu penziju. Ukoliko počnete da štedite mladi, možete štedjeti manje sume, što će po vaš budžet biti manje bolno nego štednja većih iznosa u kasnijim godinama. Na primjer, ako počnete štedjeti 100 KM mjesečno sa 30 godina, do 65 godine možete očekivati da uštedite preko 70 000 KM, dok, ukoliko počnete štedjeti sa 45 godina, do 65 godine možete očekivati samo iznos nešto veći od 30 000 KM. Takođe, dugoročno gledano, za očekivati je i podizanje starosnih uslova za državnu penziju, budući da su državni penzijski fondovi, ne samo kod nas, već i u Evropi, pod značajnim demografskim pritiscima. Ljudi koji su danas u svojim dvadesetim ili tridesetim godinama sa velikom vjerovatnoćom moraju da računaju na upotrebu dodatnih izvora prihoda u toku penzije.

3.       Penzija je dosadna.

Jasno nam je: penzijska štednja ne zvuči pretjerano uzbudljivo i teško ju je staviti kao prioritet, posebno pored puno zanimljivijih stvari kojima se možemo posvetiti. Ipak, štednja za penziju je važna, i postaje „manje dosadna“ posebno u slučaju kada vaš poslodavac počne da razmatra uplatu dodatnih penzijskih doprinosa, te kada dobijete novac „na poklon“ koji možete uštedjeti za penziju. Ukoliko vaš poslodavac formira penzijski plan, ili ukoliko sami započnete penzijsku štednju, možete koristiti i poreske olakšice za uplate do 100 KM mjesečno.

4.       Nemam dovoljno novca da bih štedio.

Novca je često malo, i nije uvijek lako naći sredstva koja bi štedjeli. Mnogima može djelovati obeshrabrujuće da štede male iznose, posebno uz stav da mali iznos ne predstavlja značajnu razliku kada se penzionišu. Ono što je važno shvatiti jeste da i mala suma koju izdvojite danas, dugoročno znači mnogo, i da je iznos koji sami štedite značajno manji ukoliko se u obzir uzme penzijski doprinos koji vam daje poslodavac i poresku olakšicu koju dobijate od države.

5.       Dodatna penzijska štednja mi neće biti potrebna.

Veliki broj zaposlenih i dalje vjeruje da se mogu osloniti na penziju iz prvog stuba (tzv. “državnu” penziju) kako bi pokrili svoje troškove kada budu u penziji. Ovo je problematično razmišljanje iz nekoliko razloga. Prije svega, i po sadašnjim uslovima, penzija iz prvog stuba čini samo 40% primanja koje ste imali prije penzionisanja, pod uslovom da je riječ o punom radnom stažu i redovnoj uplati doprinosa. Ipak, za očekivati je da se rashodi neće svesti na 40% rashoda koje ste imali prije penzionisanja i da vam je potrebno bar 80% prihoda koje ste ostvarivali kao zaposleni kako bi održali kvalitet života kakav ste imali prije penzionisanja. Drugo, državni penzijski fondovi se suočavaju sa izazovima smanjenja radne snage i negativnih demografskim trendovima, te u dugom roku ne mogu isplaćivati ni sada postignuti nivo penzija.

Veoma je lako naći razloge zbog koji ne štedite za svoju penziju. Pitanje je: Da li želite da budete u finansijskim problemima u trećem dobu, ili želite da se dostojanstveno penzionišete? Ukoliko vam druga opcija zvuči primamljivije, vrijeme je da prestanete da tražite izgovore i da pređete u akciju. Što prije to uradite, veće su šanse da ćete imati pristojne prihode u starosti, bez obira na to što do sada niste štedjeli.

Izvor: https://www.pensionbee.com/

Prevela i prilagodila: Gordana Drobnjak, Izvršni direktor Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda